Istarska vina

Istarska malvazija je već duže od sto godina najčuvenije i najprisutnije vino našeg poluotoka. Ovisno o tehnološkom postupku prerade, njege i starosti, varira od slamnatožute do zlatnožute boje. Miris malvazije ponajprije asocira na bagremov cvijet. Sadržaj osnovnih sastojaka čini je srednje do jako alkoholnom (od 11,5 do 13,5 vol%), profinjene aromatičnosti i svježeg okusa. Sjajno se sljubljuje s cijelom lepezom morske kuhinje. Istarska protuteža malvazije je - teran. Teran i njegova podvrsta refošk drže se starim i autohtonim vinima Istre. Živih je voćnih mirisa i vrlo prepoznatljivog okusa. Odlično nadopunjuje nešto kaloričnija jela, domaće gulaše i šuga te divljač. Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti istarski muškat, ili pravilnije, Momjanski muškat, poradi njegove zlaćane boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva.

Za više informacija o vinima u Istri posjetite www.coloursofistria.com/hr/gastronomija/vino

Istarska maslinova ulja

Maslina, jedno od najdugovječnijih stabala i simbol Mediterana, u Istri se uzgaja od pamtivijeka. Istarsko maslinovo ulje iznimno je cijenjeno još od doba antičkih Rimljana koji su ovo ulje smatrali posebnom delicijom izuzetne kvalitete, o čemu postoje pisani zapisi iz prvog stoljeća n.e.Danas su istarska maslinova ulja ponovo na mjestu koje im i pripada, a to je sami svjetski vrh, prema renomiranom vodiču za ekstra djevičanska ulja "L'extravergine" u kojem već petu godinu za redom između 15-ak najbolje ocijenjenih maslinovih ulja na svijetu pronalazimo ulja istarskih proizvođača.

Za više informacija o maslinovim uljima u Istri posjetite www.coloursofistria.com/hr/gastronomija/maslinovo-ulje

Istarski tartufi

Na području Istre nalazimo tri vrste zemlje, crvenu u priobalnom području, bijelu na padinama Učke i istočnom dijelu poluotoka te sivu u središnjem dijelu. Upravo tu, u vlažnoj sivoj zemlji raste tartuf, a područje u kojem raste prostire se dolinom rijeke Mirne do planine Ćićarije na sjeveru, te do Pazina i raškog zaljeva na jugu.Ovaj čudan i neugledan gomolj, nadaleko čuven kao afrodizijak intenzivnog i jedinstvenog mirisa, još od vremena starih rimljana ostao je neprikosnoveni kralj kulinarstva. tartuf je oduvijek nepresušni izvor najraznovrsnijih kulinarskih ostvarenja, od predjela, salata, glavnih jela pa do deserata. Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, zri u jesen i najbolje je kušati ga odmah, tek ubranog u izvornom ambijentu naših konoba i restorana. Osim najcjenjenijeg i skupocjenog bijelog tartufa (tuber magnatum) koji uspijeva od sredine rujna pa do kraja siječnja, u Istri nalazimo i više vrsta crnog tartufa koji raste gotovo cijele godine.

Za više informacija o tartufima u Istri posjetite www.coloursofistria.com/hr/gastronomija/tartufi

Istarski pršut

Svoje prestižno mjesto među sladokuscima, istarski pršut zahvaljuje, prvenstveno, strogom poštivanju tradicijskih pravila: od uzgoja svinja, preko posebne obrade svinjskog buta, sve do njegova sušenja i jedinstvene začinske kombinacije, koja mu daje prepoznatljivu aromu. Istarski se pršut proizvodi bez nitrita i nitrata te bez dima (u kojemu također ima štetnih sastojaka), pa se, stoga, ubraja među najzdravije proizvode ove vrste na Mediteranu. Svinjama se u Istri svakodnevno kuhao bar jedan obrok - svinja je bila kao član obitelji. Skidanje kože s buta, cijeđenje u «kaseli», utrljavanje soli i papra, premazivanje smjesom lovora, ružmarina, ponekad i češnjaka te sušenje na buri - osobne su tajne svakog gospodara. Pršut se obično suši godinu dana, a reže se, isključivo, nožem - nikako strojno.

Za više informacija o eno-gastronomskoj ponudi Istre posjetite www.coloursofistria.com/hr/gastronomija

Divlje šparoge

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, gdje je uzgajana još od antičkog doba. Egipćani su divlju šparogu, koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili bogovima na dar, a u grobnicama faraona pronađene su slike šparoga. Grci su brali divlje šparoge, a kao i Rimljani vjerovali su da ima ljekovita svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekta i zubobolje. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su ju i zamrznuti: nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njene izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremili za velika slavlja. Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afro-dizijačko djelovanje, te ga u 16-stoljetnom ljubavnom priručniku spominju kao stimulans za ljubavne želje. Isto je smatrala Madame Pompadour, a francuski kralj Louis XIV dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao imati tokom cijele godine. Divlje šparoge su svakako jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a beru se od sredine III, pa do kraja IV mjeseca. U navedenom periodu na području sjeverozapadne Istre održavaju se "Dani šparoga" kada brojni restorani i konobe nude vrsne specijalitete na bazi ove ukusne i iznimno zdrave biljke.

Za više informacija o eno-gastronomskoj ponudi Istre posjetite www.coloursofistria.com/hr/gastronomija

Gourmet

Istarska vina

Istarska maslinova ulja

Istarski tartufi

Istarski pršut

Divlje šparoge

TURNIR

O NAMA

EVENTI & PARTY

DESTINACIJA

PRATITE NAS